Alan Bjelinski, Zdenko Niessner i Petra Radin, scenaristi

Ana Matičević, dizajnerica svjetla

Igor Juras, scenograf

 

Pamina: Valentina Fijačko, sopran  
Papagena: Marija Kuhar Šoša, sopran  
Kraljica noći: Antonia Dunjko, sopran -  
Tamino: Domagoj Dorotić, tenor  
Monostatos: Ladislav Vrgoč, tenor  
Papageno: Ljubomir Puškarić, bariton  
Sarastro: Siniša Štork, bas  

 

Tanja Ruždjak, sopran

Martina Menegoni, mezzosopran

Tena Lebarić Rašković, mezzosopran

 

Redatelj: Zdenko Niessner

Dirigent: Alan Bjelinski

 

I ove godine, kako obilježavamo 260. obljetnicu rođenja Wolfganga Amadeusa Mozarta, Simfonijski orkestar HRT-a i Hrvatska glazbena mladež udružuju se u projektu kojim djeci predstavljaju remek djela klasične glazbe. Na dva koncerta, 9. i 10. prosinca, maestro Alan Bjelinski, Simfonijski orkestar HRT-a i vokalni solisti provest će djecu kroz jednu od najslavnijih Mozartovih opera, ujedno i posljednju iz njegova pera - Čarobnu frulu.

Čarobna frula (izvorno Die Zauberflöte) nastala je na njemački libreto austrijskog glumca i kazališnog organizatora Emanuela Schikanedera, te je praizvedena 30. rujna 1791. u Beču., samo dva mjeseca prije Mozartove smrti. Oblikovana u dva čina, Čarobna frula na prvi se pogled čini kao jednostavna bajka o borbi dobra i zla. No, ispod površine skriva se kompleksna alegorija o potrazi za mudrošću i prosvjećenjem u duhu tadašnjeg vremena.

Opera se sastoji od govorenih i pjevanih dijaloga, a glazba vjerno prati radnju. Priprosti ptičar Papageno i njegova draga Papagena (čija imena potječu od njemačke riječi za papigu – Papagei) prikazani su jednostavnim, naizgled folklornim melodijama. Nasuprot tome, prevrtljiva Kraljica noći prikazana je vratolomnim vokalnim bravurama, ali i dramatičnom glumom. Upravo se dionica Kraljice noći smatra jednom od najtežih, ali i najatraktivnijih u cjelokupnoj opernoj literaturi. Za razliku od nje, koja vlada svijetom zla, Veliki svećenik Sarastro vladar je svijeta dobra, ali njegov sluga Monostatos također se priklanja zlu. Mladi ljubavnici Tamino i Pamina su pak okarakterizirani ljupkom i romantičnom glazbom. Upravo je korištenje glazbe u prikazu osobnosti likova Mozartu omogućilo stvaranje karaktera koji do danas intrigiraju publiku i osiguravanju mjesto Čarobnoj fruli na opernim pozornicama širom svijeta.