Događanja

IVAN REPUŠIĆ, dirigent

JOSIPA BILIĆ, sopran

MIRJAN JOSIP MUNDWEIL, dječački sopran

 

Giuseppe Verdi: Quattro pezzi sacri

Samuel Barber: Adagio za gudače

Leonard Bernstein: Chichester Psalms

 

Ivan Repušić,šef dirigent Orkestra Minhenskog radija, prvi stalni gost dirigent Njemačke opere u Berlinu, jedan je od najznačajnijih hrvatskih dirigenata. U sezoni 2024./2025. preuzima mjesto šefa dirigenta Orkestra državne kapele u Weimaru, a u sljedećoj i funkciju glavnoga glazbenog ravnatelja Lajpciške opere. No, redovito se vraća i u Hrvatsku pred naše ansamble. Ovaj put predvodi program u duhu blagdana Svih svetih i Dušnoga dana koji udružuje Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a s proslavljenim Zborom Slovenske filharmonije. Kao solisti nastupit će mlada i nagrađivana sopranistica Josipa Bilić, solistica Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu te član Dječjeg zbora HRT-a, Mirjan Josip Mundweil.

 

Iako se već u mladosti očitovao kao antiklerikalac i agnostik, Giuseppe Verdi neka je od svojih najimpresivnijih ostvarenja skladao na sakralne tekstove. Njegova stroga uvjerenja, supruga Giuseppina opisala je: „Za neke moralne ljude vjerovanje u Boga je nužno. Drugi, jednako besprijekorni, pridržavajući se svakog pravila najvišeg moralnog koda, sretniji su vjerujući u ništa.“ Četiri skladbe - Ave Maria, Stabat Mater, Laudi alla Vergine Maria i Te Deum - nastale su zasebno, no zahvaljujući izdavaču Casa Ricordi koji ih je zajedno objavio 1898., danas su poznate kao Quattro pezzi sacri (Četiri duhovne skladbe). Njima se Verdi, u posljednjim godinama života, vratio svojim crkvenim korijenima: svoj put do statusa opernog velikana počeo je u dobi od deset godina kao crkveni orguljaš.

 

Unatoč stavljanju u različite kontekste, Adagio Samuela Barbera do danas je zadržao čvrst položaj kanona američke klasične glazbe. Jedno je od najizvođenijih djela, osobito u prigodama odavanja počasti umrlima i komemoriranja tragičnih događaja. Ključem njegova uspjeha smatra se harmonijska tenzija koja postiže neposredan dojam. Kontinuirana melodijska linija poduprta harmonijama koje se neprestano i postupno 'uspinju' ne dosežući cilj, sve do trenutka sjedinjenja zvuka u grandioznosti i dramatične stanke, jednostavni su elementi kojima je skladatelj postigao efekt moćnoga emocionalnog oslobađanja.

 

Chichesterske psalme Leonard Bernstein skladao je 1965. na narudžbu festivala Chichesterske katedrale u Sussexu u Engleskoj. Izričito je tražio da se tekst psalama pjeva na hebrejskom, te se koristio melodijskim i ritamskim konturama hebrejskog jezika. Spoj hebrejskog idioma s kršćanskom zborskom tradicijom bio je Bernsteinov apel za mir u Izraelu tijekom turbulentnog razdoblja u povijesti tada mlade zemlje. Stvorio je jedinstveni prikaz vlastite nade u humanost i mir. U glazbenom smislu, ispunio je želju naručitelja da ostane vjeran vlastitom stilu. Psalme je opisao kao „najpristupačnije, najtonalitetnije djelo koje sam napisao“.

 

Pojedinačne ulaznice potražite na ulaznice.hr i blagajni Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.