Događanja

TOMISLAV FAČINI, dirigent

DAVOR REBA, klarinet

 

Program:

Paul Hindemith: Simfonijske metamorfoze na teme Carl Maria von Webera

Louis Spohr: Koncert za klarinet i orkestar br. 1 u c-molu, op. 26

Robert Schumann: Simfonija br. 4 u d-molu, op. 120

 

 

Paul Hindemith je izuzetno plodan i inventivan skladatelj na svim poljima glazbenog stvaralaštva. Za razliku od svojih suvremenika ne priklanja se dodekafoniji, no usvaja slobodu atonalnosti. U skladbi koju ćemo slušati, čuvenim Metamorfozama tek nekoliko puta doslovno citira C. M. von Webera (npr. u prvom stavku u divnom solu prve oboe ). Skladatelju Weberove teme služe kao motiv za motoriku, improvizaciju, pa čak i antiromantičnost. U drugom stavku (Scherzo) čujemo čak i elemente jazza kod limenih puhača. Kao bivši komorni i orkestralni glazbenik, Hindemith sjajno poznaje izvedbene mogućnosti svakog instrumenta i to znanje obilno koristi kao skladatelj. Skladba je praizvedena u New Yorku 1944., a poslije je mnogim koreografima poslužila kao scenska glazba za suvremene balete. 

 

Zagrebačkom filharmonijom ravnat će mo. Tomislav Fačini (1975.), uvaženi hrvatski dirigent, pedagog, skladatelj i aranžer. Nakon diplome na MA u Zagrebu razvio je uspješnu karijeru u mnogim aspektima glazbene umjetnosti u domovini i diljem Europe. Trenutno je šef dirigent zbora HRT-a, a rado je viđen gost dirigent u ciklusima ZF-a svake sezone.

 

Virtuozan i izražajan, Prvi koncert za klarinet i orkestar u c-molu, njemački skladatelj Louis (Ludwig) Spohr posvetio je J. S. Hermstedtu, ponajboljem klarinetistu toga vremena. Često zajedničko koncertiranje dva glazbenika, kao i Hermstedtove sugestije dovele su do skladanja iznimnog djela koje je, zbog svoje zahtjevnosti i kompleksnosti, dovelo i do usavršavanja i promjene građe klarineta s pet tipki na čak trinaest! Umjetnici su zajednički praizveli Koncert u c–molu 1809. s velikim uspjehom i zanimanjem publike. Zvukovno bogat i efektan koncert izvest će Davor Reba (1975.), cijenjen hrvatski klarinetist, od 2001. soloklarinetist ZF-a. Nakon diplome (1994.) i magisterija (1998.) na MA u Zagrebu, usavršavao se u Antwerpenu, a od 1997. stalni je član ZF-a. Profesor je na MA u Zagrebu, član brojnih žirija na domaćim i međunarodnim natjecanjima, istaknut komorni glazbenik i solist uz mnoge orkestre. Godine 2006. bio je predstavnik Hrvatske u „World Philharmonic Orchestra“ u Parizu. Suautor je nekoliko međunarodnih projekata natjecanja i usavršavanja za mlade klarinetiste. Kao soloklarinetist ZF-a surađivao je s mnogim uvaženim glazbenicima i gostovao na vodećim pozornicama Europe, Sjeverne i Južne Amerike i Azije.

O majstorskom i upečatljivom koncertu Louisa Spohra više na https://www.hyperion-records.co.uk/dw.asp?dc=W56_67509

 

Četvrta simfonija Roberta Schumanna je pravi užitak za ljubitelje glazbenog romantizma. Svoju prije skladanu simfoniju je sam Schumann revidirao 1851., tada dobiva oblik koji poznajemo danas. Slobodne je koncepcije (mogla bi nositi i naziv „Simfonijska fantazija“), zbog međusobne povezanosti svih četiriju stavaka odijeljenih tek skladateljevim napomenama. No fantastična je i raznovrsnost ugođaja – od dramatike do romance, pa do radosti i svježine virtuoznog finala. Upravo je drugi stavak simfonije, zadivljujuća „Romanza“, jedan od najljepših sola prve violine u glazbenoj literaturi. To je samo jedan od primjera poetičnosti i velikoga skladateljskog umijeća. Schumann je lirik, ali ujedno i majstor moćnog orkestralnog zvuka zreloga njemačkog romantizma. 

 

Pridružite nam se na predkoncertnom razgovoru, u foajeu Velike dvorane, s početkom u 19 sati. Pod vodstvom muzikologinje Jane Haluze, istaknuti ovotjedni umjetnici podijelit će svoje glazbeno iskustvo.