Novosti

5. ožujka 2025.

Benjamin Šuran uoči koncerta: Publika će sigurno uživati u ljubavnim ciklusima i poznatim arijama, glumcima i akrobatu!

Razgovarali smo s 24-godišnjim studentom Muzičke akademije u Zagrebu, jednim od naših najperspektivnijih mladih pjevača, pred njegov osebujan koncert u Maloj dvorani u nedjelju, 9. ožujka u 19 sati, u ciklusu Rezidenti MUZA.
 
Benjamina Šurana pratit će pijanist Mario Čopor, a u režiji Marija Kovača nastupit će i glumci Matija Major i Petra Težak sa Goetheovim i Cervantesovim stihovima, koje će Benjamin sam odabrati, baš kao i program – cikluse ljubavnih pjesama i popularne operne arije. Nastupit će i cirkuski umjetnik Nikola Mijatović!
 
Benjamin već ima brojne uloge u domovini i inozemstvu te ugledne nagrade. Njegov profesor Alexei Tanovitski hvali mu topli i bogati glas, tehniku, ogroman trud i strast prema glazbi, a prijatelji - zaraznu vedrinu i optimizam.
A taj mladić odrastao u Pazinu ima zaista bogato životno iskustvo. Uz redovnu, te osnovnu i srednju glazbenu školu, još kao dječak pomagao je mami u - obiteljskoj pogrebnoj tvrtki. „Suočavanje sa smrću donijelo mi je snagu, ali i duboko poštovanje prema životu“, kaže Benjamin.
Na Muzičkoj akademiji doživio je kušnje - dvaput je promijenio klasu, pa će taj student pete godine reći da svaki uspjeh dolazi s nekim zatvorenim vratima.
 
Kako ste birali program za ovaj koncert?
Kao što to često biva, ljubav nije uvijek uzvraćena, pa tako i program počinjemo ciklusom Smrt karnevala Božidara Kunca. Tematska odrednica ciklusa je prolaznost i činjenica da smo svi isti pred smrću.
Slijedi ciklus Jacquesa Ibera, posvećen Don Quijoteu, naivnom zaljubljeniku u svoju nedostižnu damu. Njegov pogled na svijet odiše nevinošću. Često se i sam nađem u takvoj situaciji, gledajući svijet naivno, iako me ljudi upozoravaju da to nije realno. No vjerujem da bismo svi trebali zadržati barem malo te dječje vjere u dobrotu!
Treći ciklus donosi Tri ljubavne pjesme Borisa Papandopula, sve tri o neuzvraćenoj ljubavi, ali na tri načina, uz specifične zvučne boje i harmonije karakteristične za Papandopulov stil.
 
U drugom dijelu su arije Mozarta, Gounoda, Bizeta...?
Da, poredane prema težini dramaturgije. Počinjemo s Mozartovim Don Giovannijem, zavodnikom i bonvivanom. Slijedi Gounodov Mefistofele iz Fausta. Njegova prva arija je razigrana – nagovara narod na veselje, dok se u drugoj izruguje Faustu.
Boitova arija Son lo spirito još je mračnijega karaktera. Vrag uništava sve oko sebe, uživajući u vlastitoj destrukciji. Pretposljednja arija je iz Bizetove opere Lijepa kći Pertha. Ralph, skrhan ljubavnom boli, pronalazi spas u alkoholu, što je sudbina mnogih nesretnih duša.
Program završavamo monumentalnom arijom princa Igora iz Borodinove istoimene opere. Igor je ratni zarobljenik – njegova vojska je uništena, narod ga mrzi i smatra odgovornim za propast. Neprijatelj mu nudi sve: hranu, piće, žene. Sve osim slobode i povratka kući. Arija nosi veliku emocionalnu težinu, a moj zadatak je publici prenijeti svu njezinu dramatičnost.
 
Što, dakle, želite poručiti koncertom?
Programom nam je cilj pokazati kako se iz manjih loših izbora čovjek može pretvoriti u vraga te napraviti niz velikih zlih djela. To ga na kraju dovede do ultimativne samoće i jada. Iskreno se nadam da će publika uživati te pronaći moralne vrijednosti za koje se borim i vjerujem da su krucijalne u životu. Mislim da će uživati i u sceni koju smo pripremili, u razigranosti glumaca i u intimnoj atmosferi koju daje Mala dvorana Lisinski.
 
Koja vam glazbena epoha najviše leži?
Moram priznati da je to romantizam. I zbog načina pjevanja i fraziranja, no i zbog mene samog koji gledam na svijet vrlo romantično. Od skladatelja bih izdvojio Verdija, Puccinija, Borodina i Čajkovskog.
 
Kakav je vaš odnos prema ozbiljnoj glazbi 20. i 21. stoljeća?
Moram priznati da nisam njezin veliki obožavatelj jer sam više za lijepe melodije i fraze. Ne kažem da nije kvalitetna, no svaka glazba ima svog ljubitelja. Tako je i s popularnom glazbom. Zato mi je draže poslušati Franka Sinatru, Deana Martina, Paula Anku, Led Zeppelin, Rolling Stonese i Beatlese, u odnosu na današnje zvijezde.
 
Koji su vam planovi i želje nakon Akademije? Nalaze li mladi pjevači lako angažman?
To s angažmanom nije najjednostavnije. Moji planovi su da sve dođe u svoje vrijeme, za sve želje, velike i male, ima točno vrijeme i mjesto. Bio sam stipendist i nastupao u HNK-u u Zagrebu od prve godine studija i to mi je bila sreća i čast. Tamo sam 2023. pjevao i naslovnu ulogu Amfitriona u komičnoj operi Borisa Papandopula, prvi put izvedenoj nakon 1940-ih godina. Kako je već poznato, bila je zagubljena dok je nije pronašao muzikolog Muzičkog informativnog centra, Davor Merkaš. Prijem publike bio je jako dobar!
Ove sezone počele su mi se dodatno otvarati prilike izvan Hrvatske – imam angažmane u Baden-Badenu, Palermu i Bregenzu. Jako me veseli što ovako mlad imam priliku nastupati na svjetskim pozornicama. Red, rad i disciplina - uz talent, to je uvijek sigurna kombinacija.
 
A vaš životni moto?
Radujem se svemu što dolazi – izazovima, uspjesima, čak i neuspjesima. Nadam se samo jednom: da će publika nakon svake izvedbe otići ispunjena emocijama.