Cilj sastanka bio je razmjena znanja i iskustava institucija koje se bave digitalizacijom glazbene građe te definiranje ključnih izazova i mogućnosti buduće suradnje. Sastanku su nazočili predstavnici različitih institucija, uključujući Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti (HAZU), Hrvatski glazbeni zavod (HGZ), Hrvatsku radioteleviziju (HRT), Knjižnice grada Zagreba i Duge Rese (KGZ), Muzičku akademiju te Muzički informativni centar (MIC).

 

Digitalizacija glazbene baštine ključan je korak u očuvanju i dostupnosti vrijedne kulturne građe. Omogućava trajnu pohranu, lakšu pretragu i jednostavniji pristup građe stručnoj i široj javnosti. Ipak, ovaj proces nosi sa sobom brojne izazove, među kojima su financijska ograničenja, nedostatak stručnog kadra te pravne prepreke povezane s autorskim pravima.

 

Jedan od najvećih problema s kojima se institucije suočavaju jest manjak financijskih i ljudskih resursa. Mnoge ustanove raspolažu s ograničenim proračunima i nemaju dovoljno stručnog osoblja za provođenje digitalizacijskih procesa. Također, pravna regulativa predstavlja ozbiljan izazov jer, među ostalim, velik dio digitalizirane građe ne može biti javno dostupan zbog autorskih prava.

Još jedan važan aspekt je potreba za tehničkom standardizacijom. Kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje i interoperabilnost podataka, potrebno je ujednačiti formate i metapodatke. Također, digitalizirana glazbena građa trenutno nije objedinjena u jedinstvenu nacionalnu bazu podataka, što otežava njezinu pretragu i korištenje.

 

Kako bi se unaprijedio proces digitalizacije, sudionici sastanka dogovorili su nekoliko konkretnih koraka. Prvi bi bio izrada nacionalnog popisa digitalizirane i fizičke građe, koji će omogućiti sustavan pregled dostupnih materijala i njihovu lakšu dostupnost svim institucijama.

Također, bilo bi dobro iskoristiti resurse koji su dostupni, primjerice Muscat/RISM, globalnu bazu podataka koja omogućava standardizirano katalogiziranje glazbenih izvora.

Osim toga, planirana je jačanje suradnje između institucija putem organizacije radionica i edukacija kako bi se stručno osoblje osposobilo za rad s novim alatima i tehnologijama. U sklopu tih nastojanja, spominje se i izrada ažuriranog vodiča kroz glazbene knjižnice i zbirke.

Kako bi se osiguralo trajno financiranje digitalizacije, potrebno je povećati svijest o važnosti ovog procesa. Sudionici su istaknuli nužnost informiranja šire javnosti i nadležnih tijela o značaju digitalnog očuvanja kulturne baštine.

 

Sastanak je otvorio važna pitanja i postavio temelje za sustavniju i kvalitetniju digitalizaciju glazbene baštine u Hrvatskoj. Jasna potreba za koordinacijom, standardizacijom i trajnim financiranjem digitalizacijskih projekata pokazuje da je ovo ključan trenutak za zajednički rad na očuvanju nacionalne glazbene baštine za buduće generacije.