Sisačko-moslavačka županija po prvi je puta u povijesti Međunarodne smotre folklora čija je tradicija održavanja duga pedeset i jednu godinu održala svojevrsnu reprizu pod nazivom Blago baštine Banovine i Pounja. Ovom svečanom događaju održanom 24. veljače, prisustvovali su zamjenik sisačko-moslavačkog župana Ivan Celjak i predsjednica Županijske skupštine Ivanka Roksandić.

 

Međunarodna smotra folklora može se smatrati najznačajnijom Smotrom folklora u Hrvata. Ona zvukom i slikom publici prenosi raznolikost bogate kulturne baštine. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Zagreb, 2014. su proglasili zagrebačku Međunarodnu smotru folklora festivalskom priredbom nacionalnog značenja jer afirmira specifične vrijednosti nacionalne kulture, ali i jednakovrijednog zavičajnog plesnog, glazbenog, jezičnog i običajnog izražavanja te vrijednosti svjetske kulturne baštine.Program ove Smotre obuhvatio je etnografsku baštinu Banovine i Pounja, kao područja sa specifičnim načinima pjevanja i plesa, običaja te rukotvorstva, vrlo raznolikim i bogatim, a ujedno dosad premalo poznatim hrvatskoj javnosti.

 

Sisak je imao čast da ovoj manifestaciji nazoče umjetnički ravnatelj Međunarodne smotre folklora Tvrtko Zebec i stručni savjetnik Vidoslav Bagur.

 

Pjesmama, šetanim kolima, običajima i plesovima predstavili su se KUD “Sloga” Majur, KUD “Jeka” Hrvatska Dubica, KUD “Čuntićanka” Hrvatski Ćuntić, KUU “Viduševac” Gornji Viduševac, KUD “Zvuci Banije” Jabukovac Banijski, KUD “Selište Kostajničko” Selište Kostajničko, KUD “Hrastovačka gora” Hrastovica, KUD “Seljačka sloga” Bobovac, KUD “Seljačka sloga” Greda Sunjska, KUD “Košutarica “Košutarica, KUD “Pokupljanka” Brest Pokupski i KUU “Seljačka sloga” Graberje.

 

Ova manifestacija divna je prilika kojom se građani mogu upoznati s kulturnom baštinom Banovine i Pounja. Također, kulturnu baštinu mogu gledati i kroz neke nove dimenzije te joj dati novo mjesto u njihovom životu.

 

Izvrsna tema Međunarodne smotre, vrijedna je s antropološkog, folklorističkog i sociološkog aspekta. S obzirom da je ovaj kraj tijekom Domovinskog rata većim dijelom devastiran, također i brojne su tradicijske vrijednosti gotovo izgubljene, te se s posebnom pažnjom treba popratiti ove ljude koji su nastupili, jer oni su svojim nesebičnim zalaganjem, trudom i radom, te velikom ljubavi prema tradiciji uspjeli obnoviti tradicijsko ruho, narodne običaje te pjesme i plesove svojih mjesta.

 

Blago baštine Banovine i Pounja svojevrstan je vjetar u leđa svim folklorašima koji su nastupili, jer upravo ovakvi kulturni događaji spoznaja su da je tradicija vrijedna poštovanja.

 

Završna scena svih izvođača koji izvode šetano kolo uz pjesmu Raja oja, veselo, prenosi i glavnu poruku ove manifestacije – zajedništvo. Upravo zajedništvo i kulturna baština omogućuju nam da razumijemo prošlost i da na njoj gradimo budućnost.

 

Izvor: quirinusportal.com