Novosti

7. srpnja 2025.

O programu 'Lisinski srijedom & Izvorišta': „Publici Lisinskog predstavljam sjajne izvođače u naponu snage“

Glazbeni i sportski novinar, DJ i glazbeni promotor Emir Fulurija od prošle sezone u suradnji s Lisinskim u Malu dvoranu dovodi najznačajnije domaće i ugledne svjetske etno/world music izvođače. Razgovarali smo s njim i saznali što priprema za novu koncertnu sezonu!
 
Emir Fulurija desetak godina bavi se organizacijom koncerata, radi kao DJ i jedini je hrvatski član platforme koja tvori najvažniju svjetsku world music top-ljestvicu World Music Charts Europe. Organizator je i promotor programa Vrelo zvuka u Močvari, surađuje i s drugim zagrebačkim klubovima i Centrom mladih Ribnjak, a radijsku emisiju Izvorišta uređuje i vodi već skoro 15 godina.
 
Prošle ste sezone u Lisinski doveli izvođače iz Hrvatske, Italije, Poljske, Slovenije, BiH… Čime ste se vodili u odabiru umjetnika i programa?
Prilikom odabira izvođača vodio sam se s nekoliko kriterija. Prvi je da sam želio da kroz ovu platformu svoju priliku dobiju i hrvatski izvođači što se, po mom mišljenju, pokazalo punim pogotkom jer su svi oni odradili fantastične koncerte. Što se stranih gostovanja tiče, želio sam publici Lisinskog predstaviti nekoliko njih koji se nalaze u naponu snage. Za tu prvu sezonu posegnuo sam za stranim izvođačima koji su već nastupali u Hrvatskoj, ali na drugim, manjim pozornicama. I oni su zaslužili da nastupe na ovoj, za njih, najvećoj mogućoj pozornici, a i publika Lisinskog trebala je vidjeti te sjajne izvođače poput Marije Mazzotte ili grupa Širom i Sutari.
 
U sklopu ciklusa Lisinski srijedom & Izvorišta dosad je održano sedam koncerata. Na koji ste posebno ponosni?
Najuzbuđeniji sam bio prije prvog koncerta, Adama Semijalca i Figa. Ipak je to bio prvi koncert, nisam znao kako će publika reagirati i kako će se sve realizirati, a sjećam se kako su mi se noge tresle kad sam izišao na pozornicu najaviti izvođače. No najponosniji sam na ono što smo napravili koncertom na kojem je Dunja Knebl obilježila 30 godina rada. Taj koncert mi je bio u glavi od prvih razgovora s ljudima u Lisinskom jer mislim da je Dunja svojim radom zaslužila da joj se na neki način svi odužimo. To smo i učinili veličanstvenim koncertom na kojem je nastupilo više od 20 glazbenika i to ne bilo kakvih glazbenika. Mogao bih reći da je to bio 'who is who' koncert hrvatske etno/world music scene pod sjajnom režijom Marija Kovača. Svi smo bili kao jedno, a onaj kraj kad smo svi zajedno pjevali Dej mi Bože, joči sokolove bit će mi trajno urezan u sjećanje do kraja života.
 
Ove nas sezone u sklopu suradnje Lisinskog i Izvorišta očekuje šest koncerata. Koje ste sve izvođače i ansamble odabrali za publiku Male dvorane?
Rekao sam kako mi je želja da kroz ovu platformu uvijek promoviramo hrvatske izvođače pa ćemo tako imati dva domaća koncerta, po jedan u svakom bloku, jesenskom i proljetnom. Ovaj put imamo dvije Lidije - sezonu će otvoriti Lidija Dokuzović sa svojim triom, dok ćemo u veljači opet imati jedan obljetnički koncert, ovaj put Lidije Bajuk koja će tim koncertom proslaviti 40 godina glazbenog djelovanja.
Što se stranih gostovanja tiče, ovaj put nema povratka glazbenika koji su prije nastupali u Zagrebu, već će svima biti prvi koncerti u našem gradu. Imamo izvođače iz raznih krajeva svijeta – priču otvara Ali Doğan Gönültaş, fantastični kurdski glazbenik koji dolazi sa svojim triom. Proslavljeni gitarist Justin Adams, koji je svirao i s Robertom Plantom, ovaj put dolazi s Maurom Duranteom u jednoj sjajnoj kombinaciji bluesa i pizzice. Tu je i irski The Breath, jedan od najpoznatijih tamošnjih folk bendova, a dolazi nam i Samba Touré, jedan od najpoznatijih malijskih gitarista koji u svojoj glazbi spaja blues sa zapadnoafričkom tradicijskom glazbom.
 
Prvi je na rasporedu koncert trija Lidije Dokuzović. Riječ je o hrvatsko-švedskom sastavu koji izvodi tradicijsku glazbu Hrvatske i okolnih zemalja. Možete li nam reći nešto više o triju i njihovu koncertu 1. listopada?
Lidija Dokuzović jedna je od glazbenica koja je obilježila hrvatsku etnoscenu, i kroz rad u grupi Afion, i kao voditeljica raznih zborova i radionica. Ona već duže vrijeme živi u Švedskoj, a tamo je osnovala trio s Allanom Skrobeom i Jesperom Nordbergom. Kroz taj trio ona spaja hrvatske i balkanske pjesme s jazzom, a prije tri godine trio je objavio odlično primljeni album „Čula jesam". Ovo će biti prva prilika da pjesme s tog albuma uživo čuje i hrvatska publika, ali i novo druženje s Lidijom nakon nekoliko godina i posljednjeg nastupa Afiona. Za ovu priliku trio nastupa u izmijenjenom sastavu – umjesto Nordberga svirat će jedan od najboljih hrvatskih jazz-kontrabasista novije generacije, Zvonimir Šestak, i siguran sam da će sve zajedno biti jedinstveno i uzbudljivo iskustvo za publiku Lisinskog.
 
Nakon prve sezone u kojoj je u ciklusu Lisinski srijedom sveukupno održano čak 18 koncerata, domaćih i izvođača iz Južne Afrike, SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Španjolske, Italije…, mislite li da je došlo do nekog pomaka u vidljivosti, prezentaciji ili zainteresiranosti publike u Zagrebu za world music, jazz i srodne žanrove?
Platforma Lisinski srijedom bila je nužna za zagrebačku publiku. World music, jazz i slična glazba posljednjih se godina udomaćila u zagrebačkim klubovima koji organiziraju mnoštvo uzbudljivih koncerata posljednjih godina. No nedostajala je ona najveća pozornica, a to je Lisinski, koji svojim uvjetima sve te koncerte podiže na višu razinu. Već prva sezona pokazala je da zanimanje za ovakav program u Lisinskom itekako postoji; koncerti i izvođači su dobili veću vidljivost, a mislim da će sve zajedno dodatno rasti kako se svi budemo navikavali da postoji program Lisinski srijedom koji dovodi sjajne glazbenike van klasične glazbe, na što je publika Lisinskog navikla.
 
Kakvi su općeniti svjetski trendovi u pogledu global sounda, odnosno world musica i postoje li oni uopće? Izaziva li glazba nekih konkretnih krajeva trenutačno veću pozornost od ostalih?
Ono što je trend jest da sve više glazbenika iz cijelog svijeta u svojoj glazbi poseže za elementima tradicijske glazbe te ih ukomponirava u različite glazbene žanrove i forme. Trend je i činjenica da se poseže za tradicijskim elementima koji nisu nužno vezani za državu iz koje glazbenik dolazi, pa tako taj naziv 'global sound' dobiva na punoj snazi. Jako je puno glazbenika koji bi se mogli svrstati pod world/global/folk kišobran i mislim da je sve ono što se na toj sceni događa trenutačno najuzbudljivije u cijelom glazbenom svijetu. Usudio bih se usporediti situaciju u ovom dijelu glazbene scene s onim što se u jazzu događalo prije stotinjak godina: puno se istražuje, povezuje i eksperimentira, a konačni rezultati su impresivni i uzbudljivi.
Što je aktualno? Posljednjih godina tradicijski elementi često se spajaju s psihodeličnim rockom, u fokusu je i arapska glazba, ali i intimni, mali sastavi koji tradiciju povezuju s današnjim vremenima. Lisinski srijedom će donijeti koncerte izvođača iz ove treće kategorije.
 
Možete li izdvojiti jednog izvođača koji je za vas „nedosanjani san“ i za kojeg biste silno voljeli da stigne u Zagreb, možda čak na Veliku pozornicu Lisinskog?
Uh. Nema nedosanjanih snova, samo onih za koje treba malo odgode. Želio sam dovesti francusku grupu San Salvador, ali oni su na žalost na kreativnoj pauzi. Volio bih u Zagreb dovesti grupu DakhaBrakha, Azizu Brahim ili Mari Boine, ali i legende poput Salifa Keite ili grupe Tinariwen. Neki od ovih izvođača su za malu, neki za veliku dvoranu Lisinskog pa ćemo vidjeti što ćemo u budućnosti uspjeti ostvariti...
 
Ulaznice za sve koncerte ciklusa Lisinski srijedom dostupne su na blagajnama Dvorane Lisinski i online na lisinski.hr.