Novosti
27. listopada 2025.
Samo nek' je veselo!
U režiji 'otkačenog' ali sjajnog dirigenta Hervéa Niqueta, uz šarene kostime i maestrove šaljive komentare, jučerašnji koncert solista, zbora i orkestra Muzičke akademije u Zagrebu, s blještavim djelima francuskog baroka, bio je sigurno jedan od najveselijih u ciklusu Lisinski subotom!
Brojnu publiku, koja se do Lisinskog probila kroz jaku kišu i vjetar, dočekao je ugođaj bezbrižnog života i veselja na francuskim dvorovima 18. stoljeća. I to uz skladbe (uglavnom) Françoisa Francœura, Jeana-Philippea Rameaua i Marc-Antoinea Charpentiera, čiji Te Deum, H 146 poznaju baš svi – „špica“ je to i himna Eurovizije!
No, maestro Niquet je „Tebe Boga hvalimo“ ostavio za drugi, „ozbiljniji“ dio koncerta: prvi dio odigrao se uz nevjerojatno uspjelu šarenu odjeću izvođača te dirigenta u narančastoj majici kratkih rukava.
Nesvakidašnja Simfonija
Sve samo ne kratkih rukava ostala je publika koju je oduševio repertoar, a na smijeh su je tjerali maestrovi komentari nakon svakog stavka ili broja: od „neartikuliranih“ zvukova ili povika „Bravi!“ za mlade izvođače do glasnoga „Good!“, s kojim bi se okrenuo publici kao da poručuje: „Dobri su, zar ne?“
A i glazba je bila u tom duhu. Najprije Francœurova Simfonija kraljevske gozbe plemenitoga gospodina grofa od Artoisa. Zanimljivo je to djelo u koje je Francoeur, uz vlastitu glazbu, uvrstio stavke iz djela drugih skladatelja, od Rameaua do mladih nada ili čak kompozitora-amatera. Izbor iz toga napravio je maestro Niquet, pa smo čuli glazbu stilske raznolikosti, nastalu u različitim vremenima...
Zablistali i mladi pjevači
U izboru brojeva iz Rameuove opere Hipolit i Aricija zablistale su i dvije mlade sopranistice: ariju s teškim koloraturama donijela je Jana Stoilevska, studentica 2. godine, a maksimalno se u izvedbu unijela i Sara Koljnrekaj s 3. godine.
Nakon stanke, preodjeveni u klasičnu koncertnu odjeću, a maestro u tamnom, vrlo zanimljivom odijelu, glazbenici su također u vedrom tonu izveli Charpentierov hvalospjev Te Deum. Veliku ulogu imali su solisti Hana Ilčić, sopran, aps., Jelena Knezović, sopran, 4. g., Reza Fekri Kenazeh, haute-contre 4. g., Mislav Lucić, tenor alumni MA i Josip Galić, bariton, 4. g.
I dok je duhoviti maestro i naklone na kraju koncerta poveo na osebujan način, praćen osmjesima mladih muzičara, iz kojih se vidjelo da su uživali raditi s njim, publika je punoga srca i dugim pljeskom nagradila njihovo oduševljeno muziciranje.
Sve odradili studenti
Jedinstven je bio i razgovor nakon koncerta. Vodila ga je također studentica, Ana Rene Čolak, koja jena 3. godini dvopredmetnog studija muzikologije i francuskog. Inače, programsku knjižicu također su napisali studenti muzikologije (neki dvopredmetno i kroatistike) te njihov profesor dr. sc. Ivan Ćurković.
– Već 21 godinu dolazim u Zagreb i Hrvatsku i dio mog srca je ovdje – odgovorio je na prvo pitanje Hervé Niquet, koji je od naših ansambala surađivao s Hrvatskim baroknim ansamblom a sada je prvi put dirigirao orkestrom, zborom i solistima Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Kao pravi Francuz, odmah se dotaknuo i gastronomije i rekao da – obožava naše štrukle.
A taj čembalist, orguljaš, pijanist, pjevač, skladatelj, zborovođa i dirigent (!) jedan je od najvećih autoriteta za francuski repertoar od baroka do Claudea Debussyja, no barok mu je najviše na srcu.
– U mladosti sam bio pijanist korepetitor u Nacionalnoj operi u Parizu. Onda mi je taj posao dosadio i od tada već četrdesetak godina vodim dvostruki život: tumačim djela rane glazbe i djela 19. stoljeća, ali uvijek francuski repertoar – rekao je Niquet, koji je još kao 30-godišnjak 1987. godine osnovao Le Concert Spirituel, danas međunarodno priznati ansambl za baroknu glazbu.
Kakva je francuska glazba
Koncertna majstorica orkestra Akademije, violinistica Jana Palac, opisala je kako su radili s maestrom.
– Francuska glazba temelji se na plesu. Nije toliko tehnički, koliko stilski zahtjevna. Ipak, orkestru sam morala prenositi mnoge vrlo guste ornamentacije i razne artikulacije koje nas je naučio dirigent – objasnila je.
Izrazivši komplimente studentima i uopće interpretima rane glazbe u nas za stalan napredak, na čelu s vrhunskim Hrvatskim baroknim ansamblom, simpatični dirigent odgovorio je kako je birao stavke i cijeli repertoar za ovaj koncert:
– Htio sam omogućiti što većem broju mladih umjetnika da nastupe i htio sam da svi zajedno budemo veseli dok sviramo!
I uspio je.
foto: Tomislav Jagar