Lisinski se protresao 22. ožujka 2020. godine, ali stradavanje je započelo 29. prosinca 1973., odnosno kada se otvorio - kaže ravnatelj Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog Dražen Siriščević dok obilazimo dvoranu u kojoj teku posljednje pripreme za svečano otvorenje sezone koje se planira 3. studenoga velikim koncertom pijanističke zvijezde Marthe Argerich. 

 

Lisinski koji je poput mnogih kulturnih ustanova u Zagrebu stradao u potresu, više od sedam mjeseci bio je zatvoren za publiku, a zbog znatnih oštećenja nadstroplja Velike dvorane trebala je hitna obnova. Samo krpanje, reći će Siriščević, prava obnova tek je pred nama. Posljednji program održao se tu početkom ožujka, mjuzikl "Evita", gostovanje kazališta Ivana pl. Zajca iz Rijeke. "Puna dvorana, veliki uspjeh i iza toga tišina. 

Otvorili smo i Kalendar tišine koji se nalazi na pročelju dvorane gdje se broje dani, sati, minute i sekunde koliko nema glazbe u dvorani. No za ljubitelje glazbe napravili smo da se glazba može čuti 24 sata ispred dvorane. Taj ćemo Kalendar tišine u utorak u 19.30, bude li sve kako planiramo, zaustaviti", najavljuje ravnatelj te dodaje kako će se iznimno ciklus Lisinski subotom otvoriti u utorak. Ali izniman program u izvedbi kraljice glasovira dopušta i iznimke, smatra. 

 

 

U Lisinskom je u svakom slučaju sve spremno. Postavljaju se sjedala, mjere razmaci, razrađuje protokol. U dvoranu se na taj prvi koncert očekuje dolazak 900 posjetitelja, sve potrebne dozvole su dobivene, krov je saniran i Lisinski može primiti svoju vjernu publiku. Ali mnogo toga još treba napraviti, napominje Siriščević: "U kuću koju ste sagradili treba redovito ulagati, investirati i obnavljati.

To se nije u gotovo pedeset godina radilo redovito, radilo se na mahove, bilo je većih investicija, ali ne dovoljno. Tako da nije samo potres bio taj koji traži financijska sredstva i građevinare raznih struka nego i dotrajalost cijeloga objekta. Potres je samo bio na neki način točka na i", tvrdi Siriščević.

On je još kad su obilježavali 45. obljetnicu dvorane, kaže, s gradonačelnikom imao sastanak i upozorio da dvorana treba veliku obnovu, da treba urediti klimu, brojne dotrajale instalacije, treba uložiti u opremu koja je zastarjela, "rasvjeta i ton su nekad bili na razini najvećih svjetskih koncertnih kuća, a sad smo na dnu". Predložio je, kako ističe, da se napravi plan i da se svake godine u pet godina do okrugle pedesete obljetnice, nešto popravi, obnovi. Gradonačelnik Bandić dao im je, tvrdi, punu podršku i osobno se zauzeo.

 

 

"Kad smo trebali ući u finiš svega toga, dogodio se potres, zgrada je još više stradala. Tako da sad što će biti od te temeljite obnove ne znamo, nadamo se europskim fondovima." U potresu je najviše stradala velika dvorana, objašnjava ravnatelj, padali su komadi betona, napukla je žbuka, tako da je tu bilo dosta posla. "Uspjeli smo to riješiti i dvorana u ponedjeljak treba biti spremna, imamo dogovorenu primopredaju. Sve ostalo što je stradalo, a stradalo je dosta toga, morat će čekati neka bolja vremena. Stradale su na žalost i orgulje, njih još nismo popravili i čekamo reakciju Grada Zagreba", kaže Siriščević. "Stradali su i zidovi, nešto reflektora i dio tonske opreme, to je sljedeća faza."

Čuveni lusteri ostali su na sreću čitavi, jedino se Bakićeva skulptura, bista Vatroslava Lisinskog, poznata i kao "jaje" pomakla. "Došla je do ruba, ali nije pala. Kao neko upozorenje." Dvorana statički nije oštećena, no trebat će, smatra Siriščević, još tu napraviti dodatne analize. Različiti su uvjeti koje danas trebaju zgrade zadovoljiti u odnosu na vrijeme kada je Lisinski građen. Procjena štete je, prema riječima ravnatelja, između 20 i 40 milijuna kuna. Za orgulje i strop procjena je 2 i pol milijuna. Strop je koštao oko milijun kuna. "No to je tek početak, da se dvorana osposobi i da možemo raditi. Nadamo se ljeti, kada nema programa, da ćemo započeti s ozbiljnom obnovom", kaže Siriščević.

 

Prošle godine Lisinski je, kako otkriva, imao rekordan broj prodanih pretplata, preko 1500. "Morali smo zaustaviti prodaju u jednom trenutku, jer ne bi bilo mjesta za ljude koji žele kupiti kartu za pojedinačne koncerte. Mislili smo da će ove godine biti manji interes, međutim publika nas je jako iznenadila. Stavili smo granicu na 800 pretplata, i dobili smo brojne gnjevne poruke publike. Doista je fascinantno da ljudi unatoč ovoj situaciji žele doći na koncerte i uživati u glazbi." Ograničenje postoji, broj varira ovisno o situaciji, no, kaže Siriščević, kako su svima napomenuli da će napraviti listu ovisno o pristiglim prijavama. 

​Ako u dvoranu može ući deset posjetitelja, onda će to biti onih prvih deset koji su kupili pretplatu. S prodajom su počeli još u proljeće, kada još nitko nije znao što će biti na jesen, no ljudi su ipak kupovali. Za Marthu Argerich dobili su dozvolu da mogu primiti više od 500 ljudi, a napravili su i kompletan raspored posjetitelja sa svim razmacima. "Publika se naša ponaša drukčije nego ljudi na svadbama ili u kafićima pa čak i u restoranima. Tu svi sjede na svom mjestu, cijelo vrijeme nose masku, prema tome situacija je komotnija i vjerojatnost da se nešto dogodi je puno manja jer je publika disciplinirana. Dvorana ima skoro 20 metara visoki svod, prostora ima dosta, klima radi i detaljno smo izradili cijeli protokol o ulasku i ponašanju posjetitelja." 

 

Uz slavnu pijanisticu dolaze i solisti orkestra milanske La Scale, oni su prateći ansambl. "Ovo sve je doista slavlje dobre volje umjetnika i publike." Također, najavljuje Siriščević, Lisinski subotom ide prvi put u prijenos uživo. "To smo dogovorili jer neki ljudi neće moći ući u dvoranu. I oni koji nisu u Zagrebu moći će pogledati taj koncert, cijena je simbolična, 60 kuna. Martha nam je izašla u susret i dozvolila da se koncert prenosi. Nastojat ćemo i ostale programe prenositi preko live streaminga, dok traje ova situacija."

Puno toga je međutim otkazano. "Sigurni nismo ni u što, ali se nadamo najboljem", kaže Siriščević. 

 

Bar za sad u Lisinski, kada je riječ o idućim koncertima, dolazi Muzička akademija s nešto izmijenjenim programom budući da je virus ušao na Akademiju i zbor neće moći nastupiti. "Trebali su imati koncert posvećen Beethovenu, ovo je njegova godina, no kako nema zbora, neće se izvesti jedno njegovo djelo, pa smo uoči obljetnice Stravinskog odlučili svirati 'Žar pticu'. Sljedeće se godine obilježava 50 godina od smrti Igora Stravinskog. Program smo nazvali '300 za Beethovena i Stravinskog', što je zbroj njihovih obljetnica." 

 

 

Nakon toga dolazi Il Giardino Armonico i Anna Prohaska "s jednim vrlo zanimljivim programom, slušat ćemo prizore i arije iz različitih opera 17. i 18. stoljeća koje su bile posvećene dvjema vladaricama, Didoni, kraljici Kartage i Kleopatri, posljednjoj egipatskoj kraljici." Tu je i Ivo Pogorelić u prosincu, s čak dva koncerta. 

Slavni maestro ove je godine odlučio darovati još jedan svoj koncert "da ga svi mogu čuti, jer zna da se uvijek tražila karta više za njegove nastupe, dvorana je uvijek bila prepuna". Izdvaja još i nastup "montipajtonovaca svjetske klasičarske scene" dua Igudesman & Joo, "dva vrhunska glazbenika, virtuoza na violini i glasoviru ali i izvrsna komičara". Otkrit će nam, dodaje Siriščević, o Beethovenu sve što smo oduvijek željeli znati, ali se možda nismo usudili pitati ili čuti.

"Eto, svi danas govore o ograničenjima, a mi u Lisinskom nudimo sigurno okruženje i glazbu bez granica", zaključuje ravnatelj.