Događanja

Franjo Lučić: Elegija

Franz Schubert: Prva simfonija u D-duru, D. 82

Sergej Prokofjev: Zaljubljen u tri naranče, suita

 

Treću sezonu za redom, u Majstorski ciklus vraća se Maxim Rysanov. Rođen u Ukrajini, školovan u Moskvi te u Londonu gdje je na Guildhall School of Music and Drama studirao violu i dirigiranje, danas živi u Budimpešti odakle vodi karijeru cijenjenog violista i dirigenta. U takvoj, dvostrukoj ulozi, ponovno će zablistati uz Simfonijski orkestar HRT-a, te, za početak programa, podsjetiti na opus skladatelja, orguljaša, glazbenog pedagoga i teoretičara Franje Lučića, od čije je smrti prošlo pola stoljeća. Osim što se njegova Prva simfonija smatra jednom od prvih modernih hrvatskih simfonija (uz onu Dore Pejačević), autor je i znatnog opusa za orgulje. Upravo za orgulje napisao je 1934. Elegiju, imajući „pred očima pjesaž tihe mirne ravnice koju miluju posljednje zrake sunca“. Već 1935. preradio ju je za orkestar.

 

Kao solist, Maxim Rysanov ovaj put izvodi Koncert za violu i orkestar Gabriela Prokofieva, skladatelja, producenta, DJ-a i izdavača koji djeluje u Velikoj Britaniji te svojim izričajem spaja iskustva klasičnog i modernog glazbenika, stvarajući orkestralnu filmsku, scensku i elektroničku glazbu, prisutnu na vodećim međunarodnim glazbenim platformama, od orkestara do opernih kuća. Koncert za violu i orkestar napisao je 2021. na narudžbu Orkestra Beethoven Bonn, BBC-eva nacionalnog orkestra iz Walesa, orkestra La Verdi te Glazbenog festivala Oregon. Praizveo ga je upravo Maxim Rysanov u siječnju 2022.

 

Impresivno orkestralno djelo Franz Schubert napisao je već kao šesnaestogodišnjak, 1813. godine. Riječ je o njegovoj Prvoj simfoniji. Četiri stavka pažljivo izbalansiranog odnosa gudača i puhača ugledaju se na Josepha Haydna te otkrivaju buduće ambicije mladoga skladatelj koji je upravo pohađao poduku kod Antonija Salierija.

 

Gabriel Prokofiev unuk je Sergeja Prokofjeva, velikog ruskog skladatelja koji je satiričnom operom Zaljubljen u tri naranče (prema komediji Carla Gozzija) postavio jedan od glavnih smjerokaza suvremenom, modernom opernom stvaralaštvu. Opera je nastala 1919. na narudžbu Čikaškog opernog društva te je i praizvedena u Chicagu dvije godine poslije. Skladatelj je potom načinio i šesterostavačnu suitu koja je svoje mjesto našla i u popularnoj kulturi.