Događanja

Potekao iz klase Stanka Horvata na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, Vjekoslav Nježić pripada plodnoj srednjoj generaciji hrvatskih suvremenih skladatelja koja našu glazbu obogaćuje novim estetikama. Prije dvadeset godina, na Muzičkom biennalu Zagreb, praizvedena je njegova skladba Chronostasis, koja se bavi, kako je tada pojasnio autor, „manipulacijom našim subjektivnim osjećajem protoka vremena“, pri čemu je ovdje riječ o suživotu gudačkog ansambla i elektroničke vrpce. Članovi Simfonijskog orkestra HRT-a i maestro Pascal Rophé time ujedno autoru čestitaju 50. rođendan!

 

Sopranistica Carolyn Sampson uživa jednaki uspjeh na opernim i koncertnim pozornicama u rodnoj Engleskoj kao i diljem Europe i SAD-a. Osim s vodećim opernim kućama i dvoranama, surađuje i s vodećim orkestrima, među kojima su Bergenska filharmonija, Frajburški barokni orkestar, Orkestar lajpciškog Gewandhausa, Orkestar Akademije Santa Cecilia, Kraljevski orkestar Concertgebouwa... Uz Simfonijski orkestar HRT-a tumačit će Četiri posljednje pjesme Richarda Straussa u kojima skladatelj u sumrak svojega života, kroz stihove Hermanna Hessea i Josepha von Eichendorffa, promišlja o značenju smrti.

 

1901. godine Gustav Mahler predvodio je praizvedbu svoje Četvrte simfonije u Münchenu, nakon čega su uslijedile izvedbe u Frankfurtu, Nürnbergu, Karlsruheu, Stuttgartu, Berlinu i Beču. Ocjene publike i kritičara bile su poražavajuće; Mahler je napadnut kao skladatelj "umjetne i histerične" glazbe koja nalikuje „šarolikoj reviji simfonijskih kabaretskih točaka“. Najgore je prošao finale Simfonije u kojemu sopranski glas dječje naivno i humoristički daje viziju života u raju. Riječ je o stihovima pjesme Nebeski život (iz zbirke Dječakov čarobni rog) čije je uglazbljenje Mahler pojasnio riječima: „Kad se čovjek, ispunjen čuđenjem, naposljetku upita što sve to znači, dijete mu odgovara finalnim stavkom: Ovo je nebeski život“.