Događanja

CARLO JANS, dirigent

DENIS BOURIAKOV, flauta

MATTHIAS ZIEGLER, flauta

 

Gioachino Rossini: Wilhelm Tell, uvertira operi

Joaquin Rodrigo: Concerto Pastoral, za flautu i orkestar

Benjamin Yusupov: Nola, koncert za flaute i gudački orkestar

Maurice Ravel: Alborada del gracioso

 

 

 

Mnoge opere dobro su nam poznate po imenu no pamtimo ih po izuzetnosti njihovih uvertira. Kao najslavniju pamtimo uvertiru posljednjoj operi Gioachina Rossinija (1792.-1868.), uvertiru operi Wilhelm Tell skladanu u Parizu 1829. g.

Uvertira započinje eteričnim solom violončela postupno se šireći i najavljujući burnu oluju. Treći prizor ove glasovite uvertire je istančana, lelujava pastorala – duet engleskog roga i flaute, a najizazovniji je završni plesni galop – nalet švicarskih konjanika.

Kao literarni predložak, kako operi tako i uvertiri, Rossinijev živ skladateljski duh bio je nadahnut dramom Wilhelm Tell velikog Friedricha Schillera iz 1804. godine.  

JOAQUIN RODRIGO: Concerto pastoral, za flautu i orkestar

Concert pastoral španjolskog skladatelja Joaquina Rodriga (1901. - 1999.) repertoarno je djelo svakog flautističkog virtuoza – skladba koja utjelovljuje glasoviti duh španjolske folklorne glazbe s najcjenjenijim značajkama simfonijskog umijeća.

Vitalan, energičan prvi stavak ocrtava dragocjenu fizionomiju španjolske glazbe- briljantne staccato pasaže, ornamentiranost i ekspresivnost. Drugi stavak pijevan je kontrast prvom-opojno melodičan i profinjeno strastven dok nas Rondó vraća energičnom šarmu iberskog folklora svojim ritmovima i plesnim figurama. Koncert kulminira blistavom kadencom u punoj snazi svih flautističkih tehničkih vještina. Izražajan Concerto pastoral praizveo je flautistički virtuoz James Galway (kojem je djelo posvećeno) 1978. godine u Teatro Real u Madridu.

Concerto pastoral, uz Zagrebačku filharmoniju i mo. Carla Jansa izvest će Denis Bouriakov (r. 1981.), od ranog djetinjstva cijenjen i nagrađivan umjetnik. Nakon školovanja u domovini studij je dovršio na Kraljevskoj glazbenoj akademiji u Londonu. Još kao student surađivao je s vodećim svjetskim dirigentima i orkestrima a trenutno je prvi solo-flautist LA Filharmonije uz mo. Dudamela. Denis Bouriakov svoje neprocjenjivo znanje i iskustvo rado prenosi mladim flautistima na brojnim majstorskim klasama i festivalima.

 

Nola, koncert za flaute i gudački orkestar na mnogobrojnom instrumentariju flauta izvest će Matthias Ziegler, švicarski flautist posvećen tradicionalnoj literaturi za flautu kao i suvremenoj glazbi koja izražajno fuzionira klasičnu glazbu i jazz. Koncertne turneje odvele su ga svim kontinentima a svakako je dojmljiva i njegova impresivna diskografija koja dokumentira sveobuhvatne umjetnikove glazbene interese, predanost i imaginaciju.

Nola je skladba Benjamina Yusupova (r. 1962.), tadžikistanskog pijanista i jednog od najcjenjenijih živućih skladatelja. Nakon studija klavira, kompozicije i dirigiranja na Konzervatoriju Čajkovski doktorirao je na sveučilištu Bar-Ilan. Yusupov blisko surađuje s iznimnim umjetnicima poput M. Vengerova, M. Majskog, V. Rjepina i mnogim drugima. O svom čuvenom Koncertu Nola mo. Yusupov piše :“... Ovaj sam Koncert skladao 1994. godine i posvetio ga flautistu Matthiasu Ziegleru koji ga je premijerno izveo s Ciriškim  komornim orkestrom... Ovo djelo je skladano kao fuzija tradicionalne azijske i moderne europske glazbe - Koncert se sastoji od dva stavka - prvi je spor, dramatičan, pun ekspresivnih melodija a drugi brz, idealan da solist iskaže umjetničke mogućnosti - također i velik izazov za orkestar. NOLA je perzijska riječ – znači sitne promjene tona, uljepšavanje. U Koncertu sam, osim flauta koje često slušamo, koristio i bas-flautu, kontrabas-flautu i flautu s membranom. Ova kombinacija i rijedak sklad gudačkih instrumenata daje slušatelju priliku da uđe u čaroban svijet ove glazbe i uživa u njoj.“

 

MAURICE RAVEL: Alborada del gracioso
Profinjena duha, širokih vidika i kulture Maurice Ravel (1875. - 1937.) – sin baskijske majke i švicarskog oca – od najranijih skladbi pokazivao je sklonost šarmu, kapricioznosti i bujnom koloritu glazbe iberskog poluotoka.

U opsežnom pijanističkom ciklusu Miroirs pažnju privlači stavak Alborada del gracioso – Jutarnja podoknica lakrdijaša (Gracioso je šaljivi lik iz španjolskih legendi i pjesama) – stavak koji je Ravel 1918. godine briljantno instrumentirao. Alborada del gracioso na fantastičan način oslikava svu bravuroznost modernog orkestra, efekte alla gitara, kastanjete i mnogobrojne druge instrumente.

Maurice Ravel je živo i nenadmašno oslikao šarmantnog graciosa – od tajnovitog prikradanja u jutarnjoj izmaglici uz flagiolete gudača do burne radosti uz svježe i markantne flamenco ritmove. Zanosna Alborada del gracioso praizvedena je u Parizu 1919. godine uz oduševljenje publike.

Zagrebačkom filharmonijom ravnat će mo. Carlo Jans, luksemburški dirigent, flautist i komorni glazbenik. Uz bogatu pedagošku i solističku karijeru često kao gost ravna  mnogim europskim orkestrima – Simfonijskim orkestrom RTL-a, Nacionalnim orkestrom Poljskog radija, SO Praškog radija, Državnom filharmonijom Brno i mnogim drugima.