Balet iz Harkiva prvi smo put mogli gledati još 2019. kada je Art Partner tek krenuo sa svojim produkcijama Orašara u Lisinskom. To nam je ujedno bila i prva turneja s klasičnom izvedbom, a harkivski Balet već je tada pokazao iznimnu umjetničku razinu kojom smo osvježili lokalnu baletnu scenu. Nije ni čudo s obzirom na to da je upravo to kazalište opere i baleta jedno od najstarijih ukrajinskih kazališta te su izvornik nekih od najboljih tradicija ukrajinske i svjetske kulture. Ovoga puta nastupamo s baletom Giselle, na glazbu Adolphea Adama, originalnih koreografa Jeana Corallija i Julesa Perrota, koji smo u Lisinskom premijerno pokazali kao prvu predstavu 2021., još za vrijeme mjera protiv covida. Ovaj put angažirali smo gostujuće baletne umjetnike Ninu Noč, prvu solisticu iz ljubljanskog Slovenskog narodnog kazališta i Vladislava Bosenka is SND Bratislave, koji je karijeru i počeo u harkivskom kazalištu. Na sceni će biti ansambl od 30-ak članova sa solistima. 

Od samog početka rata Harkiv je, nažalost, na prvoj liniji fronte. Dio umjetnika iz kazališta ostao je u Harkivu te su osnovali svoj komorni orkestar i turneju započeli po stanicama metroa gdje se većina ljudi skrivala za vrijeme raketnih napada. Tako su moralno podržavali svoje sugrađane i pridonosili pozitivnom duhu u tako teškim vremenima. Paralelno, uprava kazališta donijela je odluku o kretanju na humanitarnu turneju „Europski put“ koja će upoznati širu europsku javnost s kulturom Ukrajine, a ujedno da se podrže svi koji su zbog agresije bili prisiljeni napustiti svoje domove i utočište pronaći u zemljama EU-a. Turneja je započela u Litvi, a do danas su bili u Austriji, Njemačkoj, Belgiji, Vatikanu, Italiji, Francuskoj, Kanadi. Što se tiče baleta Giselle, pokazali su ga s kolegama iz Nacionalne opere i baleta Ukrajine iz Kijeva i francuskim orkestrom Promethee pod vodstvom glavnog dirigenta Dmitra Morozova u kazalištu Champs-Elysees, a s istim baletom nedavno su se vratili s turneje u Grčkoj.

 

Sretni smo kada imamo priliku svjedočiti toplim reakcijama publike na naš rad. To je trenutak koji nam pruža inspiraciju da nastavimo s umjetničkim stvaranjem. Najljepši je trenutak kada shvatite da je doživljaj publike veći od svakog očekivanja. Tada smo svjesni da je predstava imala dubok utjecaj na njih i da su to lijepe emocije koje će im ostati u dugom sjećanju. Kod pojedinih predstava koje radimo već godinama, poput Orašara i Labuđeg jezera, često u publici sjede isti posjetitelji jer prepoznaju vrijednosti naše produkcije.

Da, specijalizirali smo se za turneje klasične glazbe i baletne turneje i uvijek tražimo model kako da najviše damo gledateljima od izvedbe i trupe koja dolazi. Uvijek tražimo izvedbu koja će iza sebe ostaviti jednak dojam, jednako pozitivne emocije, koja će pokazati sve osnovne elemente pojedinog naslova, ali iz koje ćemo ujedno izbaciti dijelove koji ne utječu na priču. Tako približavamo balet i mlađoj, urbanoj i užurbanoj publici.

 

Ja sam taj koji predloži naslov, a kako radimo u koprodukciji s Koncertnom dvoranom Vatroslava Lisinskog, zajedno dogovorimo koji naslovi su prema trenutačnoj situaciji na tržištu prihvatljivi. Važno je uzeti u obzir puno dodatnih elemenata, poput tehničkih zahtjeva predstave i mogućnosti dvorane, raspoloživosti baletne trupe, njihova repertoara i planova, stanja na tržištu s komercijalnog aspekta s obzirom na to da se predstave financiraju od prodanih ulaznica i slično.

Ne bih rekao da je naša publika razmažena kada je u pitanju balet, samo mislim da imamo tu još puno toga pokazati. Trudimo se svake godine nešto novo donijeti u Lisinski, međutim, razna su ograničenja. Rekao bih da je ono što čini Art Partner posebnim njihova sposobnost da razbiju ustaljene obrasce i postave umjetnost u potpuno novi kontekst. Naša suradnja s umjetnicima kao što je jedan od najslavnijih plesnih ansambala na svijetu – Gruzijski nacionalni balet Sukhishvili – sjajan je primjer kako nadmašiti očekivanja publike i stvoriti nevjerojatan doživljaj. Iduće godine njihovu turneju radim kroz cijelu Hrvatsku u travnju.

 

Istaknuo bih da je balet za mene puno više od plesa. To je izraz čiste elegancije, snage i ljepote. Ono što volim kod baleta jest njegova sposobnost da priča priču bez riječi. Plesači koriste svoje tijelo da prenesu emocije, od sreće do tuge, bez potrebe za dijalogom. Balet je vrsta umjetnosti koja zahtijeva nevjerojatnu disciplinu i posvećenost. Svaka figura, svaki korak, svaki skok i podizanje zahtijevaju preciznost i besprijekornu tehniku, a to donosi posebnu ljepotu, snagu i duboku emocionalnu povezanost s umjetnošću. Volim balet zbog njegove čarolije stvaranja i svakog jedinstvenog pokreta na sceni.

 

I ovog prosinca na više lokacija u Hrvatskoj donosimo božićnu bajku Orašar. Neki termini su već rasprodani. Ove godine Orašar je u sasvim novom ruhu, što me posebno veseli. Moj prijatelj i naš umjetnički direktor Ivan Žuravljev iz Ukrajinskog klasičnog baleta uskoro će ga imati priliku predstaviti našoj publici i jako sam sretan zbog toga. Također, u Hrvatskom domu u Splitu ovog prosinca uoči Nove Godine imat ćemo priliku poslušati novogodišnji koncert simfonijskog orkestra harkivskog nacionalnog akademskog teatra opere i baleta i glavnog dirigenta Dmitra Morozova, vrhunskog orguljaša, jednog od četiri umjetnika koji imaju dozvolu u vatikanskim crkvama svirati mise.

Nakon Giselle nastavit ćemo sa zagrebačkom premijerom Romea i Julije poznate koreografkinje Valentine Turcu. Ove smo godine u Budimpešti pokazali taj balet na ljetnoj pozornici kazališta Margitsziget sa senzacionalnim ovacijama 3000 gledatelja. To je predstava koja je već 11 godina u stalnoj postavi Latvijskog nacionalnog baleta u Rigi, u francuskom Metz Metropolu te Nacionalnom baletu Rumunjske u Cluju.

 

Izvor: Nacional / Tamara Borić