Novosti

22. svibnja 2023.

Digli su publiku na noge i ‘dirnuli joj živac‘, kako bi to Matoš slikovito rekao

/
/
/
/
/
/
/
/
/
/
/
/
/
/
/
/
/
/
Došli su prvi put u Zagreb. Dugo ćemo ih pamtiti! Simfonijski orkestar iz Lihtenštajna zaključio je 20. svibnja ciklus 'Lisinski subotom' do jeseni na najbolji mogući način. S Mahlerovom Prvom simfonijom pod ravnanjem "našega" Dawida Runtza.
 
Ovaj kneževski orkestar, utemeljen najprije kao komorni 1988., živi je dokaz kako nekima ne treba stoljetne tradicije da bi bili izvrsni. Štoviše, upravo besprijekorni u izvedbi čarolije zvane glazba Gustava Mahlera. Digli su publiku na noge i "dirnuli joj živac", kako bi to Matoš slikovito rekao.
 
A ovaj i ovako interpretiran Mahler u svom simfoničkom prvijencu zvanom "Titan" doista je bio titanski zagrljaj glazbe i glazbenika. Podrobna analiza snimke mogla bi dokazati sve tonske preciznosti svake orkestralne skupine ponaosob, no slušateljevo uho u Dvorani nije se imalo kad time baviti. Zračilo je naime neprekidno jedinstvo cjeline u nepreglednom lancu Mahlerova pačvork tkanja kojim najrazličitiji motivi jure jedan za drugim ili protiv drugoga, sve dotle dok ima niti koja ih spaja. A nju je u rukama (i glavi - dirigirajuci napamet) imao nevjerojatno sabran Dawid Runtz sa sviju strana osiguran blistavim orkestrom. Njegova muzikalnost i očita sklonost Mahlerovim eskapadama emocija bila je živa, glasna, tiha, prirodno isprepletena a zadržana u miljutinki sekunde pauze ili prijelaza u novo štivo koje je bujalo do samog ekstatičnog finala. 
Zagrebačka filharmonija zbilja ima sreću sa svojim šefom dirigentom kao što se i gostujući orkestar iskazao svim svojim prvorazrednim sastavnicama.
 
Prvi dio koncerta obilježile su zgodno posložene nacionalne veze skladatelja i izvođača. Najprije Koncertna uvertira u E-duru Karola Szymanowskog, Runtzova poljskog sunarodnjaka rođenog u Ukrajini. A zatim i Koncert za glasovir u As-duru Josepha Gabriela Rheibergera, lihtenštajnsko-njemačkog autora koji je izveo 30-godišnji ukrajinski pijanist Dmytro Choni.
 
O Szymanowskom smo znali da pripada poljskoj skladateljskoj eliti na prijelazu prošlih dvaju stoljeća, o Rheinbergeru gotovo ništa sve do ovog susreta s virtuozom Chonijem. Romantičarski ugođeno djelo iz 1876. godine, kao i izražajna izvedba svidjeli su se publici koja je za nagradu dobila još i "Soirée de Vienne", op. 56, Koncertnu parafrazu na motive valcera Johanna Straussa mlađeg austrijskog skladatelja i pijanista Alfreda Grünfelda. Teško za svirati, a tako lako za slušati! 
 
Izvor: Jagoda Martinčević / Jutarnji list
Foto: CROPIX