Novosti
4. siječnja 2022.
Kako je najtraženiji svjetski orkestar pristao svirati u Zagrebu prvi put nakon 1941.
Berlinska filharmonija vraća se u Zagreb nakon 78 godina, a već sada je jasno da će njihov nastup u Lisinskom 19. veljače biti jedan od najvažnijih glazbenih događaja 2022. godine.
Davne 1941. godine svirali su u današnjem zagrebačkom HNK, pod ravnanjem Hansa Knappertsbuscha i Lovre pl. Matačića, a njihov posljednji nastup u Zagrebu bio je 1943. godine pod ravnanjem Hermanna Abendrotha.
- Očekujte neočekivano! Berlinska filharmonija slavi 140. rođendan, a na programu će biti kombinacija djela "željeznog repertoara" i suvremenih djela klasične glazbe, stoga će zagrebačka publika uistinu dobiti zanimljiv i poseban glazbeni doživljaj. Na programu su djela skladatelja 20. stoljeća Bernda Aloisa Zimmermana i Witolda Lutosławskog, koja nisu česta na koncertnim programima, a posebice ne u Hrvatskoj. Na programu je i Simfonija br. 2 Johannesa Brahmsa, poznato djelo romantizma. Ovo će biti uzbudljivo glazbeno putovanje s najboljim vodičima - uzbuđen je ravnatelj Lisinskog Dražen Siriščević.
Berlinsku se filharmoniju smatra jednim od najboljih orkestara svijeta, pa niti ne čudi da su iznimno traženi. Upravo je to jedan od glavnih razloga zašto ih toliko dugo nismo imali prilike čuti u Hrvatskoj. - Mogli bismo s punim pravom reći da je to najtraženiji orkestar na planetu. Kada pogledate članove orkestra, mnoštvo imena će vam sigurno biti poznato jer ovo je tim vrhunskih solista, virtuoza, najpoznatijih i najboljih u svome području u svijetu. Sada smo napokon dobili jedinstvenu priliku da uživamo u kompletnoj slici, perfektnom zvuku punog sastava Berlinske filharmonije - kaže Siriščević.
Gostovanje svakog velikog orkestra, nastavlja, i logistički je izazov. - Na takve smo se izazove već naviknuli, no Berlinska filharmonija je stepenica iznad. Također, njihova cijena nije mala, posebice za nas koji se još oporavljamo od posljedica pandemije i potresa. Financijski izazovi sigurno su jedan od razloga zbog kojih ovaj orkestar nije često gostovao u Zagrebu. Bili bismo neizmjerno zahvalni kada bi uz sponzore, Grad Zagreb i Ministarstvo kulture, i drugi prepoznali važnost ovakvog događaja i financijski nas podržali jer ovim koncertom tog dana postajemo svjetsko glazbeno središte, ali i domaćoj publici pružamo najbolje glazbeno i kulturno iskustvo na svijetu - govori.
Jednostavni pregovori
Ulaznica za ovaj koncert stoji od 600 do 1200 kuna. To je priličan iznos, možda i rekordan za Lisinski?
- Okarakterizirati cijene ulaznica za Berlinsku filharmoniju kao iznimno visoke je apsolutno bizarno - smatra Siriščević.
- Kada to usporedite s koncertima koji su u najavi, kao što su Andre Rieu u Areni Zagreb za koji cijena ulaznice dosiže 850 kuna ili Celine Dion s cijenom od 3710 kuna. Andrea Bocelli je nastupao također u Areni, a cijena ulaznica je sezala do 1500 kuna. Napominjem, u Arenu stane više od deset tisuća posjetitelja, a Lisinski je limitiran na 1800. Tko je dizao ili tko diže pompu da su cijene ulaznica u Areni previsoke? Nitko ne postavlja to pitanje, već se ulaznice jako dobro prodaju. Da ne spominjem nedavno najavljen koncert grupe Arctic Monkeys u Puli, gdje su ulaznice planule u rekordnom roku, a cijena im je dosegnula 560 kuna - navodi ravnatelj.
Dodaje da je riječ o orkestru koji je sam vrh svjetske klasične glazbe. - To je jedinstveni doživljaj savršenstva njihova muziciranja, u toplini akustike koju nam pruža samo Lisinski, koncertni prostor koji nema konkurencije u Hrvatskoj. Da, ulaznice jesu nešto skuplje nego za ostali programa koji nudimo, koji je također na svjetskoj razini i svakako bismo bili sretniji, i to još jednom ponavljam, kada bi više sponzora, gradskih i državnih institucija, prepoznalo važnost i nužnost ovog događaja za kulturu Republike Hrvatske pa bismo mogli objaviti niže cijene ulaznica. Ovo je uistinu velik i zahtjevan projekt koji potpuno samostalno realiziramo u trenutačnoj situaciji, u vremenima koja su izuzetno izazovna, stoga ovo za nas predstavlja iznimno velik trošak, no sa sigurnošću tvrdim da vrijedi svake uložene lipe - odlučan je.
Razgovaramo i o tome traži li orkestar neke izvanredne produkcijske uvjete. - Radi se o velikim profesionalcima koji su veoma iskusni po pitanju turneja, stoga su pregovori bili prilično jednostavni i kratko su trajali. Zapravo su oni izrazili veliku želju da dođu u Zagreb jer ovdje već jako dugo nisu svirali. Oni imaju svoja pravila što se tiče turneja i uvjeta, koje Lisinski u potpunosti ispunjava, a budući da su nam gostovanja inozemnih orkestara prilično česta, posebno u sklopu ciklusa Lisinski subotom, ne smatramo ovo gostovanje kao poseban produkcijski izazov. To je za sve nas u prvome redu umjetnički i glazbeni izazov - dodaje Siriščević.
U korak s trendovima
Kako i priliči orkestru ovakvoga glasa, Berlinska je filharmonija u korak s trendovima. Njihova je dvorana sagrađena 60-ih godina, a smatra se jednom od onih s najboljom akustikom u svijetu. Osim toga, imaju virtualnu koncertnu dvoranu, u kojoj je dostupno više od 650 koncerata koje su izveli u šest desetljeća. Orkestar je to fascinantne povijesti pa ne čudi da su i brojni filmaši bili inspirirani njezinim radom i pojedinačnim glazbenicima; na njihovim web stranicama može se naći čak 65 filmova koji govore o ovom fascinantnom glazbenom sastavu.
- Kada govorimo o povijesti orkestra, za hrvatsku javnost od posebnog je značaja podatak da je od 1879. do 1881. i tragične smrti u 19. godini života koncertni majstor tog orkestra bio naš proslavljeni violinist Franjo Krežma. Orkestar su vodili i njime ravnali slavni glazbenici i najveći dirigenti u povijesti kao što su Hans von Bülow, Gustav Mahler, Wilhelm Furtwängler, Herbert von Karajan, Claudio Abbado i sir Simon Rattle, da spomenemo tek neke.
Valja spomenuti da su, uz nastupe u Zagrebu, u Hrvatskoj posljednji put nastupili u Dubrovniku 1968. godine pod ravnanjem velikog Herberta von Karajana. U 2022. dolaze u Zagreb pod vodstvom ruskog dirigenta i današnjeg umjetničkog ravnatelja i šefa dirigenta Kirilla Petrenka, sigurno jednog od najvećih dirigenata mlađe generacije na svijetu - kaže.
Ravnatelj Siriščević pokušava nam objasniti što razlikuje Berlinsku filharmoniju od ostalih orkestara te zašto je umjetnički toliko cijenjena. - Ono po čemu su posebni jest savršena uigranost svih članova, od kojih je, kao što već rekoh, baš svaki vrhunski svjetski virtuoz svojeg instrumenta, a odlikuje ih orkestralni zvuk i boja koji su unikatni i jedinstveni u svijetu orkestralne glazbe. Bogatstvo zvučnih i instrumentalnih finesa, dubinsko poznavanje simfonijske literature, stupanj uigranosti u zajedničkom muziciranju, najbolji instrumenti na kojima muziciraju te najveći svjetski dirigenti s kojima svakodnevno rade i koncertiraju, razlog su njihove planetarne slave.
Angažman, posvećenost glazbi, briljantnost izvedbe, ogromna energija, spontanost sviranja u kojem glazbenici orkestra svaki koncert sviraju kao da im je posljednji. To je samo dio razloga zašto ih se u svijetu nazivaju Rolls-Royceom svjetske glazbene scene" - kaže.
Najviši standardi
Ovaj će koncert, siguran je, imati veliki značaj i za dvoranu Lisinski. - Ovo će sigurno biti jedan od najvažnijih glazbenih događaja 2022. godine, čak i u konkurenciji svih programa popularne kulture. Gostovanje Berlinske filharmonije još je jedna potvrda značaja programa Lisinskog, gdje publici dajemo mogućnost da budu tu jednu večer u globalnom središtu kulture, a da se pritom osjećaju kao kod kuće. Odgajamo i nove naraštaje, mlađu publiku, a pružamo im samo ono najbolje! Za nas je to prilično poticajno. Ne želimo odustajati od najviših standarda koje smo si postavili, bez obzira na sve. Najbolja svjetska glazba stanuje u Lisinskom i ponosni smo na to - zaključuje.
Nazivaju ga anti-maestrom jer izbjegava snimanja i intervjue i nikada ga nema na plakatima
Odabir novog šefa-dirigenta Berlinske filharmonije brojni uspoređuju s odabirom pape. Svih 129 članova orkestra nužno se mora složiti s izborom da bi on bio valjan. Zanimljivo je i da nikada nema službeno predloženih kandidata, nego berlinski najbolji glazbenici sami odabiru koga će od svih živućih dirigenata pozvati da ih vodi - naravno, ako svi to izglasaju.
"Tko je pak sad ovaj?" pitali su se brojni svjetski mediji kad je 2015. za novog šefa-dirigenta izabran Kirill Petrenko. New York Times naziva ga anti-antimaestrom jer izbjegava snimanja i intervjue i nikada ga nema na plakatima, no umjetnici ga apsolutno obožavaju, a oni su ujedno jedini glas kroz koji možete saznati nešto više o ovoj osebujnoj ličnosti.
Daleko od toga da Petrenko u trenutku kada je odabran za šefa-dirigenta ovog važnog orkestra za isto nije bio kompetentan. Dapače, izgradio je zavidnu karijeru, od 2013. je vodio Bavarsku državnu operu, a s glazbenicima iz Berlina je prvi put nastupio 2006., pa onda još dvaput prije nego što je odabran za njihova šefa-dirigenta.
Razlog zbog kojega je bio u fokusu javnosti, manje no što je mogao i trebao, je u tome što se Petrenko odbija eksponirati. Nazivaju ga "dobro čuvanom tajnom koja sve što dotakne pretvara u zlato", a Berlinsku je filharmoniju preuzeo 2019. godine.
Rođen je u Sibiru u glazbenoj obitelji; njegov je otac upravljao lokalnim orkestrom, a majka mu je bila dramaturginja. Zahvaljujući njima, svoje prve glazbene korake napravio je kao 4-godišnjak.
Prvi je put stao na pozornicu s 11 godina, i to kao pijanist. Kada je imao 18, njegova se obitelj preselila u Austriju. U Beču se i školovao za dirigenta, a od 1977. je radio kao asistent i dirigent u Volksoperi, da bi kasnije postao glazbeni direktor Meinineger Theatra. Međunarodnu je pažnju prvi put dobio 2001. godine, kada je nastupio kao dirigent Wagnerove opere "Prsten Nibelunga"
Izvor: Jutarnji list
Foto: Fabian Sommer/DPA/dpa Picture-Alliance via AFP