Razgovor s ravnateljicom Lisinskog i autoricom programskog koncepta i sadržaja festivala, muzikologinjom Ninom Čalopek uoči festivala koji se održava od 8. do 11. 5. u Lisinskom i na Muzičkoj akademiji.
Drugo izdanje festivala Zagrebačko glazbeno proljeće ove je godine posvećeno Stjepanu Šuleku (1914. – 1986.). uz zanimljiv program tijekom kojega će publika uživati u Šulekovim skladbama, a glazbene događaje pratit će izložba koja pruža uvid u život poznatog skladatelja i maestra.
Koliko su festivali poput Zagrebačkoga glazbenog proljeća važni za očuvanje hrvatske glazbene baštine?
Jako su bitni jer je hrvatska glazbena baština još uvijek pohranjena duboko u arhivima ili našim sjećanjima. Stoga je važno dovesti je na pozornicu, oživjeti u suvremenosti, a to možemo jedino zajedničkom suradnjom, kakvu imamo i na ovom festivalu sa Zagrebačkom filharmonijom, Fondom Stjepan Šulek ili pak s Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu. Moram istaknuti i Muzički informativni centar, poseban džep KD Lisinski, u kojem muzikolozi vrijedno rade na revitalizaciji arhivskih glazbenih blaga. Oni su zaista najpozvaniji govoriti i reinterpretirati hrvatsku glazbenu baštinu, a za ovaj festival posvećen Stjepanu Šuleku pripremili su fantastičnu izložbu.
Bilo nam je bitno stvoriti festivalski koncept koji će hrvatsku klasičnu glazbu približiti široj javnosti, bez da se zanemari stručni aspekt. Život i djelo Stjepana Šuleka za takav su pristup zahvalna tematika jer je on bio vrlo slojevita povijesna ličnost kojoj se može pristupiti s mnogo različitih strana. Ne samo da je bio skladatelj, bio je i profesor na Muzičkoj akademiji, gdje je postavio studij skladanja, bio je i violinist, dirigent i jedna vrlo zanimljiva persona.
Jeste li tijekom pripreme festivala saznali nešto novo o njemu?
Jesmo. U njegovu smo stanu, u korespondenciji njegove supruge i jedne njezine prijateljice, pronašli recept za ‘Šulekove kuglice’. Saznali smo da je bio vrlo strastven putnik, volio je istraživati nove zemlje i učiti o sebi iz drugih kultura.
Volio je voziti automobil i u Lisinski smo doveli Opel Admiral iz 1970-ih kakav je on vozio, dok će na galeriji biti rekreirana njegova soba, jer njegov stan nije u upotrebi nakon potresa 2020. godine.
Ulazak na sve programe besplatan je, ali pozivamo publiku da doniraju Fondu Stjepan Šulek kako bi se obnovio taj stan koji je uistinu jedna velika škrinja blaga i gotovo je netaknut otkad je Šulek u njemu živio s obitelji.
Zna se koliko vam je bitno KD Lisinski otvoriti djeci i mladima. Koje biste im programe festivala preporučili?
Svaki će roditelj najbolje prepoznati djetetove interese, no preporučila bih Glazbenu šetnju kojom otvaramo festival, a vodi je muzikologinja dr. sc. Nada Bezić. Istaknula bih i dva interaktivna predavanja glazbenog teoretičara Tihomira Petrovića, koji će jednostavno i zanimljivo govoriti o harmoniji i polifoniji, objasniti kako se nižu akordi te kako su povezani s popularnom i rock-glazbom.
Koje je vama najdraže Šulekovo djelo? Hoćemo li ga čuti?
Iako maestro Šulek nema veliki opus, u ova četiri dana nije moguće postaviti sva njegova djela. Htjeli smo kontekstualizirati njegovo djelovanje i zato smo napravili nekoliko koncerata na kojima ćemo čuti glazbu njegovih suvremenika. Tako da moje najdraže djelo, Koncert za orgulje i orkestar Memento, ove godine nećemo čuti, ali izvedeno je na prošlogodišnjem izdanju festivala. Tada sam ga i sama prvi puta čula uživo i doživljaji te skladbe u Lisinskom i na arhivskoj snimci nemjerljivi su. Zato su i bitni ovakvi festivali.
izvor: Maja Šitum, Story
foto: Matej Grgić